Lingua Montenegrina

Akcenat u crnogorskome jeziku između standarda, stvarnosti i ideologije

2025-06-05T06:32:27+00:00

Ovaj rad bavi se problematikom akcenatske norme u savremenome crnogorskom jeziku, s posebnim fokusom na odnosu između službene standardizacije i stvarne jezičke prakse. U prvome dijelu rada razmatraju se teorijske osnove standardnoga jezika, proces jezičke standardizacije i sociolingvističke posljedice preskriptivizma. U drugome dijelu analizirani su dijalektološki podaci o crnogorskim govorima, pri čemu se pokazuje da staroštokavska akcentuacija preovlađuje na većem dijelu teritorije Crne Gore. To se potvrđuje i istraživanjem akcenatskih praksi u javnome prostoru članova i članica aktuelne, 44. Vlade Crne Gore. U trećem dijelu kritički se razmatra javni diskurs o akcentu kroz medijske nastupe jezičkih autoriteta, s posebnim osvrtom na retoriku koja podupire ekskluzivitet novoštokavske akcentuacije kao jedinoga legitimnog standarda. U zaključku se iznosi stav da je normativno priznavanje staroštokavske akcentuacije ne samo moguće već i nužno, kako bi standard crnogorskoga jezika bio bliži realnoj upotrebi i funkcionalnijoj jezičkoj politici.

Akcenat u javnom nastupu u Crnoj Gori u kontekstu današnje standardnojezičke norme

2025-06-05T06:41:51+00:00

Rad je fokusiran na znatnu mjeru nesklada između standardne akcenatske norme i praktične upotrebe akcenata u javnom diskursu u Crnoj Gori. U uvodnom istraživanju kvalitativnog tipa, rađenom među studentskom populacijom, zabilježena je dominacija dijalekatskih akcenata. U drugom istraživanju obrađeni su javni istupi svih poslanika Skupštine Crne Gore zabilježenim na različitim skupštinskim zasijedanjima održanim tokom 2021. godine. Na osnovu proučavanja 81 javnog izlaganja, uočili smo da u 47 slučajeva poslanici primjenjuju dijalekatsku jugoistočnocrnogorsku akcentuaciju, u potpunosti ili u znatnoj mjeri. U zaključku se problematizuju situacije iz sociolingvističke sfere u vezi s izučavanjem akcenata u školama, nedostatkom detaljnijeg proučavanja dijalekata u nastavnim programima, kao i s pitanjem kompetencije obrazovnog sistema da se suoči s ovim izazovima, uz sugerisanje potrebe za širom diskusijom o mogućim promjenama u vezi s akcentatskom standardnojezičkom normom. Takođe, razmatraju se i moguća rješenja koja uključuju eventualno uvođenje novog sistema dubletnih oblika u standardnojezičnu akcentuaciju.

Jezički pejzaž u Crnoj Gori – stanje i perspektive

2025-06-05T06:47:37+00:00

U ovoj studiji bavimo se specifičnostima i izazovima u istraživanju lingvističkih pejzaža u Crnoj Gori. Prvo dajemo pregled nekih od teorijskih pristupa koji podupiru ovu sociolingvističku disciplinu i pokazujemo koje aspekte treba uzeti u obzir prilikom sprovođenja studije. Nastojimo prikazati specifične zadatke u obradi empirijskog materijala na crnogorskom terenu. Jedan od aspekata proučavanja tiče se konstatovanja upotrebe dva pisma u javnom prostoru, s tim da latinično pismo u mnogim domenima ima apsolutnu dominaciju u odnosu na ćirilično pismo. Potom se osvrćemo na neke praktične aspekte jezičkog pejzaža Crne Gore, koji se prvenstveno odnose na turizam. Pokazujemo da su u ovom kontekstu engleski, ali i ruski, široko korišćeni jezici koji se percipiraju u javnosti. Međutim, ova pojedinost nije odlika svih lokacija u Crnoj Gori, te stoga građa koja se interpretira mora biti precizno kontekstualizovano. Pozivajući se na novija istraživanja koja su nastala, sastavljamo katalog, koji nam služi kao orijentacija za obradu crnogorske građe. Po našem mišljenju, to daje objektivniju sliku jezičke stvarnosti u zemlji i uloge jezika u javnoj sferi. Navodimo neke funkcionalne kriterijume i razlikujemo urbana od ruralnih područja, đe se može očekivati različita distribucija jezičkih elemenata, znakova i simbola u javnom prostoru.

Konzula Istranina (studija glagolskih oblika u četirima "Mukama Pariškoga zbornika Slave 73" i glagoljskoga "Novog testamenta")

2025-06-05T06:51:10+00:00

The paper compares simple and complex verb forms attested in the text of four Passions of Christ from two Glagolitic codices: Paris miscellany Slave 73 (from the 14th century) and the first part of the Protestant New Testament (from the 16th century). Through examining the role of their co-authors and editors – Grgur Borislavić on one side and Stipan Konzul on the other side – the research explores the author's conception in understanding the literary language of a certain period, movement or territory, particularly in the early modern age. By conducting comparative linguistic analysis, the study identifies interesting variations at graphic/phonological, morphological, derivative, syntactic and lexical levels. These variations include the rejuvenation of the present tense paradigm, imperfective and imperative derivational variations, preservation of the participle system and traditional dual forms, and differences in the frequency of complex verb forms and lexical usage between the two codices. The discrepancies have shown, understandably so, that the older manuscript of Paris miscellany predominantly uses older linguistic patterns. Therefore, it would be more intriguing to examine possible coordinated linguistic renewals and innovations that were (possibly) the result of authors' choices. Those were attuned both to the purpose of manuscript or printed text, but also to the considerable distinction between linguistic entities they belonged to: Čakavian–Church Slavonic amalgam and Croatian vernacular language, respectively.

How do Differences in Gospels Affect Semantic and Sociolinguistic Level

2025-06-05T06:55:02+00:00

Languages in The South Caucasus Region and in SouthEastern Europe: Culture, Semiotics, and Politics

2025-06-05T06:59:43+00:00

Southeastern Europe and the Southern Caucasus share nu¬merous similarities in the sociodynamic importance of their languages. This paper asks which features illustrate this and provides a few examples. We assume that internal and exter¬nal factors always accompany standardization issues, minority language treatment, and geographic language distribution. Thus, we emphasize these similarities between Southeast Europe and the South Caucasus and analyze them from linguistic, cultural, semiotic, and political perspectives.

Slavonska glagolitica

2025-06-05T07:03:43+00:00

U radu se daje pregled najvažnijih dosadašnjih istraživanja slavonske glagolitice, koja su spremna posvjedočiti i primarnim – pismovnim i sekundarnim – historiografskim izvorima da je područje današnje Slavonije i u razdoblju srednjega vijeka bilo glagoljaško te da se glagoljaška praksa nastavila i u novovjekovlju. Do sada prikupljenim dokazima ostvareni su uvjeti da se Slavonija upiše u udžbeničke definicije glagoljaštva i glagolizma na tlu Hrvatske

Intelektualni i duhovni portret tvorca i kreatora usmene epike kroz pjesničku pojavu Avda Međedovića

2025-06-05T07:06:24+00:00

Rad Intelektualni i duhovni portret tvorca i kreatora usmene epike kroz pjesničku pojavu Avda Međedovića osvrt je na tvorca usmene epike, Međedovića s kojim se dovršila era istinske usmene epike, u vremenu impulsivne prisutnosti pisane književnosti. Uobličio je svoj epski izraz i ostao u sferi usmenosti zahvaljujući činjenici da ga je zaobišla pisanost. Poznavajući zakonitosti epske tvorbe imao je ideju o pjesmi u svakome tvoračkom momentu. Zabilježeni Međedovićev usmeni materijal, kao i svi tekstovi ranijeg bilježenja, sačuvali su dušu i smisao, ali i potvrdili da usmenost ne može preći u pisanost čuvajući u cjelosti svojstvenu joj aura. Međedovićeva pojava je potvrdila da je tvorba individualan čin, da djelo pripada onome koji ga saopštava u momentu fiksiranja. Time je otklonjena nepravda prema svim prethodnim tvorcima čije je pjevanje iz individualnog pomjerano ka kolektivnom. Individualizam svakoga tvorca nije značio ugrožavanje pjesničke konvencije, naprotiv slijedio ju je, preoblikujući tradicijsko nasljeđe svojim načinom tvorbe, izgrađujući prepoznatljiv književni opus. Pamteći usmeno nasljeđe, tvorac poput Međedovića, a i njegovi prethodnici, prilagođavali su ga svom poetskom iskazu, ne odaljavajući ga od njegova tradicionalnoga lika. Međedovićev stil odvojio se od nasljeđa jednom specifičnošću, kojom je širio pjesmu, a nazivao je kićenje.

Otkud Homer u Sandžaku? (Usmena epika Avde Međedovića i povijesno-razvojni procesi i pojave bošnjačke književnosti i kulture)

2025-06-05T07:10:23+00:00

Rad istražuje pojavu usmene epske poezije homerskog tipa Avde Međedovića unutar bošnjačke usmene književne baštine u Sandžaku. Cilj je rada ponuditi novo, inovativno i originalno tumačenje ovog fenomena, smještajući ga u širi povijesno-razvojni kontekst bošnjačke književnosti i kulture datog vremena. Nadalje, rad zagovara integrirani pristup književnoj i kulturnoj analizi i interpretaciji, nudeći sveobuhvatnije objašnjenje kako se Međedovićeva homerovska usmena epika uklapa u širi okvir bošnjačke književnosti i kulture.

Poetika značenja i simbola u romanima "Moja sestra Elida" i "Ruganje s dušom" Mirka Kovača

2025-06-05T07:15:39+00:00

Uporednom analizom romana Moja sestra Elida (1965) i romana Ruganje s dušom (1976), pokušali smo u simboličkoj i značenjskoj ravni odgonetnuti poetičke karakteristike stvaralaštva Mirka Kovača. Imajući u vidu da se u istoriji književnosti južnoslovenskih prostora, objavljivanje romana Moja sestra Elida, smatra prelomnim trenutkom između dvije književne epohe modernizma i postmodernizma, u ovom radu ukazali smo na osobenosti postmoderne, postmodernizma uz osvrt na dopunjeni i prerađeni dio romana Moja sestra Elida.

Poetika Radovana Zogovića

2025-06-05T07:36:33+00:00

Radovan Zogović (1907-1986) rođen je u Mašnici kod Andrijevice. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Beranama, Peći i Tetovu. Bio je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, djela su mu prevođena na oko deset svjetskih jezika, a i sam se bavio prevodilačkim radom. Ovaj se autor u literaturi javio oko 1925, kao beranski srednjoškolac osamnaestogodišnjak.

Zogović je ponikao iz siromašne seljačke porodice, kakve su bile i većina drugih predratnog vremena na crnogorskom tlu. Prva četiri razreda osnovne škole učio je u tri države. Prvi razred završio je u Kraljevini Crnoj Gori, drugi pod austrougarskom okupacijom, a treći i četvrti u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je bio nesmirenog duha, a da je proveo mladost u vremenu koje je tražilo promjene, obilježen je kao opasan po državu i izbačen iz pećke gimnazije. Osmi razred završio je u Tetovu, nakon čega je upisao Filozofski fakultet u Skoplju. Godina upisa bila je ujedno i prva godina vladavine kralja Aleksandra.

Fakultet je završio 1933. godine, da bi se intenzivno bavio različitim vidovima pisane riječi u predstojećim vremenima velikih političkih, društvenih i ideoloških promjena. Izdaje almanah 1930. na jugu. Nakon završetka studija, s makedonskim pjesnikom Kostom Racinom umnožava list Iskra, zbog čega je otpušten s posla. Tokom studentskih dana upoznao se s marksističkom literaturom, ušao u radnički pokret i postao komunista. Prof. dr Sofija Kalezić u radu Poetika Radovana Zogovića pruža uvid u kompletan stvaralački opus ovog književnika, kojeg ni 16 godina društvene izolacije nijesu spriječili da otkriva nove svjetove putem pisane riječi.

Reprezentacija ženskoga iskustva zatočeništva u pripovijetki "Žertve iz ljubavi i viernosti za domovinu" Dragojle Jarnević

2025-06-05T07:40:26+00:00

U radu se analizira reprezentiranje ženskoga iskustva zatočeništva u pripovijetki Žertve iz ljubavi i vjernosti za domovinu, objavljenoj u zbirci Domorodne poviesti (1843.) hrvatske romantičarske književnice Dragojle Jarnević. Riječ je o pripovijetki u kojoj se tematiziraju hrvatsko-osmanski ratni sukobi u 17. stoljeću, a u radu se istražuje kako se prikaz ženskoga iskustva zatočeništva prilagođavao preporodno-romantičarskim nacionalno-političkim zahtjevima, uključujući predodžbe ženskoga junaštva i žrtve, mehanizme potencijalnoga ženskog otpora zatočeništvu te pitanje (ne)spojivosti obiteljskih, majčinskih i domovinskih dužnosti.

Echoes of Silence: Trauma, Gender-based Violence, and Patriarchy in Purple Hibiscus and the Bastard of Istanbul

2025-06-05T07:44:47+00:00

The Bastard of Istanbul is a novel set in modern-day Turkey, which amid its economic and political development continues to suppress the problematic points in its past and is still an extremely patriarchal society, as the characters of the novel struggle with personal issues and traumas. The novel focuses on historical trauma, violence against women, and how culture and its established and rigid social and religious norms silence and oppress women. On the other hand, the novel Purple Hibiscus is set in post-colonial, also patriarchal, Nigeria and follows the internal dynamics of a Christian family that goes through the torture of an authoritative and violent father on everyday basis. Unlike, The Bastard of Istanbul, where we find Turkey in the post-colonial period of the Ottoman Empire, as the heir of a former colonial power that does not know how or does not want to come to terms with its crimes, in Purple Hibiscus, Nigeria is seen as a de-colonized country that still does not manage to find its way to a healthy and non-oppressive political arrangement. This paper will explore how both novels depict the intersection of patriarchy with gender, trauma, and history.

Faded and Revived – Folk Drama, Passion Plays and Customs In the Neretva Valley

2025-06-05T07:47:22+00:00

Folklore theatre is one of the forms of oral literary expression, manifesting itself in the form of merged staging, play, acting and performance. Ten manuscript collections from the mid-20th century document field recordings of folklore material and oral literature in the Neretva Valley region. Only two provide information about folk dramatic forms that are occasionally performed. Both manuscript collections were compiled by Nikola Bonifačić Rožin in 1964. The paper examines these two manuscript collections and presents the dramatic forms that were enacted in villages and towns throughout the Neretva Valley. Particular attention is given to carnival festivities and the dramatic forms that appear in them, as well as to Catholic passion plays and rituals that have been preserved in this region.

Skriveni kurikulum u nastavi glazbe u općeobrazovnoj školi

2025-06-05T07:51:56+00:00

Brojne definicije skrivenoga kurikuluma i istraživanja koja se navode u posljednjih pedeset godina upućuju na kompleksnost, ali i iznimnu važnost nenamjernih, implicitnih poruka koje se svakodnevno protežu školom i učionicom. Na elemente za koje smatraju da svojim djelovanjem, kao skriveni kurikulum, utječu na nastavu glazbe, u provedenom su istraživanju ukazali nastavnici Glazbene kulture iz Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju kako nastavnici refleksivnim promatranjem svojega rada primjećuju utjecaje skrivenoga kurikuluma u strukturalnom aspektu, koji se odnosi na broj nastavnih sati predmeta, opremljenost škole i organizaciju izvannastavnih glazbenih aktivnosti.

Nastavnici posebno ističu kulturološki i odgojni aspekt skrivenoga kurikuluma koji za nastavu glazbe ima snažniji odjek od organizacijskoga aspekta. Upućuju na to kako je, unatoč opće poznatom značajnom i višestrukom doprinosu umjetničkih aktivnosti na razvoj učenika te aktualnim europskim i nacionalnim obrazovnim inicijativama kojima se potiče umjetničko područje u odgoju i obrazovanju, ipak u školskom i nastavnom kurikulumu razvidna dominacija znanstvenoga diskursa, što se značajno reflektira na kulturnim i estetskim vrijednostima koje se nastoje prenijeti školskom kulturom. Naglašavaju kako stav društva prema umjetnosti i kulturi utječe i na motivaciju nastavnika i učenika te kako je, neovisno o iznimnom trudu nastavnika, teško anulirati negativne utjecaje ovih elemenata. Također, nastavnici ističu da preopterećenost učenika zbog velikih nastavnih i izvannastavnih zahtjeva utječe na odaziv učenika za izvannastavne glazbene aktivnosti, ali i na nastavno ozračje.

Provedeno je istraživanje aktualiziralo potrebu za intenziviranjem ispitivanja utjecaja skrivenoga kurikuluma u nastavi umjetničkoga područja kako bi se moglo pravovremeno odgovoriti na izazove koji se pojavljuju uslijed društvenih i obrazovnih mijena suvremenoga doba.

Grammar School Library as a Cultural and Historical Source in the Promotion of the City

2025-06-05T08:03:55+00:00

The Museum of Slavonia has been a significant cultural and communication destination in the city of Osijek since its inception in the 19th century to this day. An integral part of the Museum is the museum library, whose holdings, as it accumulated valuable items of cultural and historical, scientific and professional material, has grown over time and become a recent example of the promotion of the city of Osijek. During World War II, the old holdings of the library of the former Great Grammar School (gymnasium) was transferred to the Museum, and was thus saved from possible destruction and was incorporated into the Museum’s library as a separate unit.

This paper deals with the analysis of the holdings and inventory records of the aforementioned Grammar School Library, and the results of this research confirm the fact that it has the character of a cultural and historical source and as such contributes to the promotion of the city of Osijek and its surroundings.

Stare štampane knjige kao slikarski predlošci u postvizantijskoj umjetnosti Crne Gore ‒ Novi primjeri i tumačenja

2025-06-05T08:08:22+00:00

Stare štampane knjige obilježile su jedan vremenski period u postvizantijskoj umjetnosti Crne Gore. Uprkos određenoj odbojnosti crkvenih dostojanstvenika Pećke patrijaršije prema štampanim knjigama, one su poslužile starim majstorima XVI i XVII vijeka kao slikarski predlošci prilikom ukrašavanja zidnih površina manastira i crkava, ikona, minijatura, zlatarstva, umjetničkog veza. Na tlu današnje Crne Gore odavno je uočen znatan broj primjera posrednog ili neposrednog uticaja stare štampane knjige. Zografi pop Strahinja iz Budimlje, Andrija Raičević, Jovan i Radul, kao jedni od glavnih nosilaca crnogorske postvizantijske umjetnosti, služili su se ilustracijama iz štampanih knjiga kao slikarskim predlošcima. U manastirima širom Crne Gore, gdje su domaći majstori ostavili jedne od najkvalitetnijih umjetničkih djela postvizantijskog perioda jugoistočne Evrope, uočeno je nekoliko novih primjera za koje se može sa manje ili više sigurnosti pretpostaviti da su nastali direktnim ili indirektnim putem preko grafičkih ilustracija iz starih štampanih knjiga.

Cultural Policy and Sustainable Development: Challenges and Opportunities of Shar Mountains National Park

2025-06-05T08:19:25+00:00

This study investigates the potential for sustainable development and cultural cooperation within the Sar-planina National Park, emphasizing the challenges of managing natural and cultural resources. The primary objective is to identify key structural barriers and propose strategic guidelines to enhance sustainability and foster cultural collaboration. Utilizing a mixed-methods approach that includes a systematic literature review, ethnographic field studies, and participatory observation, the research seeks to clarify the social dynamics of local communities and their interactions with the environment. The findings indicate significant opportunities for developing sustainable tourism, biodiversity conservation, and promoting cultural heritage through revitalizing local assets, including traditional crafts and festivals. Additionally, the integration of winter sports is recognized as a crucial factor for economic development. However, ongoing challenges such as ecosystem degradation, socio-economic inequalities, and geopolitical tensions hinder progress. The study advocates for establishing partnerships between local communities and international stakeholders, emphasizing the necessity of integrating local knowledge with global cooperation frameworks to optimize resource management and ensure active community engagement in sustainable development initiatives.

The Role of Multilingualism in Intercultural Communication and the Enhancement of Hospitality Services

2025-06-05T08:24:29+00:00

This study investigates the impact of multilingual communication on hospitality service management and quality enhancement in the hotel industry. Multilingualism plays a crucial role in improving service quality and customer experience by facilitating effective communication with international clients and enhancing service efficiency. The ability to communicate in multiple languages fosters a more welcoming environment for tourists and strengthens intercultural interactions.A quantitative research approach was adopted, utilizing questionnaires for data collection. A total of 179 questionnaires were distributed to hospitality sector employees across three Balkan countries: Kosovo, Montenegro, and Albania, who were interviewed about their perceptions. Data analysis was conducted using SPSS software to assess employees' perceptions of the influence of multilingualism on service management and quality improvement. The findings reveal that hospitality employees perceive multilingualism as a key factor in enhancing service quality and customer satisfaction. Proficiency in multiple languages optimizes communication and contributes to greater service efficiency. Moreover, the results underscore the significant role of multilingualism in improving services and fostering effective intercultural communication, ultimately increasing the overall efficiency of the hospitality sector.

Umjetnost između tendencije i autonomije: Polemika Krleže i Hermana u kontekstu književne ljevice

2025-06-05T08:27:56+00:00

Polemika između Miroslava Krleže i Bogomira Hermana, započeta 1933. godine tekstovima „Predgovor Podravskim motivima“ i „Quo vadis, Krleža?“, jedan je od ključnih izraza sukoba na književnoj ljevici međuratne Jugoslavije. U njenome središtu nalaze se pitanja o funkciji umjetnosti u ideološkom kontekstu, odnosu između stvaralačke slobode i političke odgovornosti te ulozi pisca unutar kolektiva. Krleža afirmiše autonomiju umjetničkog izraza, dok Herman zastupa ideju umjetnosti kao sredstva revolucionarne borbe. Ova suprotstavljena stanovišta pokrenula su široku intelektualnu raspravu i izazvala intervencije tadašnjih političkih aktera. U radu se analiziraju ključni aspekti ove polemike, recepcija i posljedice u kontekstu sukoba na književnoj ljevici te se preispituje savremeni značaj ovih pitanja u razumijevanju odnosa umjetnosti i ideologije.

Pavao Butorac kao proučavalac bokeljske usmenoknjiževne baštine

2025-06-05T08:48:06+00:00

U ovome radu dat je osvrt na dio istraživačkih interesovanja peraškoga istoričara, teologa i kulturologa Pavla Butorca (1888–1966) vezanih za bokeljsko usmenoknjiževno nasljeđe, odnosno za korpus peraških pretežno usmenoknjiževnih zbornika nastalih u periodu od kraja XVII do početka XIX vijeka. Premda je objavio brojne radove u periodu prije Drugoga svjetskoga rata ili neposredno nakon njegova okončanja, najvrednije Butorčeve monografije o povijesti Boke Kotorske publikovane su tek tri decenije nakon njegove smrti, zahvaljujući predanome radu don Srećka Majića na njihovu priređivanju i štampanju. Jedna od tih monografija, kapitalna interdisciplinarna Kulturna povijest grada Perasta, upravo je ključni izvor za interpretaciju Butorčevih pogleda na bokeljsku usmenoknjiževnu tradiciju, budući da predstavlja najznačajniji osrvt na taj literarni korpus u prvoj fazi istraživanja peraških pjesmarica – od njihovih otkrića i prvih opisa u djelu Srećka Vulovića i Valtazara Bogišića pa do sredine XX vijeka, kad istraživanjima Miroslava Pantića započinje nova faza proučavanja toga korpusa.

"Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti" Petra Lekića

2025-06-05T08:50:15+00:00

Нови зборник о бесарабијској бугарстици

2025-06-05T08:51:42+00:00

"Iĉite i obreĉete… tražite i naći ćete…" hrvatsku crkvenoslavensku izvrsnost

2025-06-05T08:54:37+00:00

"Tajna Hasanaginice" Rusmira Mahmutćehajića – knjiga o jednoj književnoj tajni

2025-06-05T08:57:47+00:00

Apologija najstarijoj europskoj kulturi

2025-06-05T08:59:20+00:00

O zbirci poezije za djecu Ivane Mitrović "Uspavanka za tatu"

2025-06-05T09:13:18+00:00

Slavejkov in neuem Licht

2025-06-05T09:14:38+00:00

Crnogorska književnost XIX vijeka

2025-06-05T09:16:41+00:00

Crnogorska drama upućena Ligi naroda

2025-06-05T08:44:51+00:00

Drama „Đe je Crna Gora?“ obavljena je u Londonu 1926. godine. Autor ove drame je Marko Zekov Popović, oficir crnogorske vojske. Radi se o kratkoj drami sa dva lica koja je upućena Ligi naroda, a služila je kao jedan oblik političke borbe za aktuelizaciju crnogorskog pitanja nakon Prvog svjetskog rata. Likovi su jasno definisani u svojim ulogama – istoričar kao strastveni branitelj prava i časti Crne Gore, koji očigledno iznosi lične stavove autora, stoji naspram diplomate kao figure političke moći. Drama predstavlja dijalog između diplomate i istoričara koji osvjetljava tenzije između političkih pogodnosti i istorijske istine trenutka. Drama istovremeno osvjetljava emocionalne i intelektualne rasprave koje se javljaju kada se istorija osporava, te prenosi hitnost kojom oba lika brane svoje stavove – jedan ukorijenjen u istorijskoj pravdi, a drugi u političkoj stvarnosti.