Glasovi ś i ź u crnogorskoj toponimiji

Sažetak

Ovaj rad ukazuje na zastupljenost glasova ś i ź u crnogorskoj toponimiji. Potreba za njihovim fonetskim i grafemskim prihvatanjem na svim nivoima zvanične komunikacije objašnjena je kroz najučestalije primjere. Upotreba grafema ś i ź je posebno važna za nauke koje je proučavaju prirodne karakteristikeCrne Gore, tj. u izvještajima o prirodnim staništima bioloških vrsta, kao i lokacijama geoloških naslaga (upotreba u botanici, zoologiji, geografiji, geologiji itd). Registrovanje toponima u originalu se takođe zahtijeva u onomastičkim, etnografskim i drugim istraživanjima koja su zasnovana na lokalitetima ili povezani s njima. Što se tiče crnogorskoga jezika, dosljedna upotreba Kradžićevog fonetskog aksioma - piši kao što govoriš - mogla bi popraviti nepravdu koja opterećuje jezik i ljude dugo vremena. U ovom radu takođe se iznosi kako su glasove ś i ź tretirali i označavali pojedini autori, uglavnom lingvisti kao
što su V. Karadžić, V. Vrčević, D. Majić, B. Miletić, M. Stanić, D. Petrović, M. Pešikan, M. Pižurica, J. Subotić, D. Ćupić, R. Marojević, V. Nikčević i dr.