Pragmatički čimbenici pri imenovanju u hrvatskom političkom i medijskom diskursu
DOI:
https://doi.org/10.46584/lm.v29i1.900Keywords:
imenovanje, pragmatički učinak, politički diskurs, medijski diskursAbstract
Načini imenovanja u hrvatskom političkom i medijskom diskursu promatraju se u odnosu na pragmatički pojam uljudnosti koji se shvaća kao strategija koju govornik/pošiljatelj poruke primjenjuje da bi ostvario određeni cilj. U odnosu na šest maksima koje definira G. Leech, te u odnosu na pojam obraza P. Brown i S. Levinsona, istražuje se odstupanje od principa uljudnosti pri imenovanju. Građu na kojoj je provedeno istraživanje čine internetske stranice dnevnih novina i političkih portala. Promatrali su se načini imenovanja poznatih ličnosti u hrvatskome javnom prostoru, i to u odnosu na dvije bitne razlike: razlike u odnosu na diskurs (politički i medijski) i razlike u odnosu na spol imenovane osobe (muškarci i žene). Načini imenovanja podijeljeni su u dvije skupine. U prvoj su skupini pragmatički neutralni načini kojima se ne pripisuju nikakvi pragmatički učinci (osim osnovne funkcije identifikacije) te se pretpostavlja da su njima aktivirane samo strategije uljudnosti. Drugoj skupini morfosintaktičkih mogućnosti imenovanja pripadaju oni načini kojima se postiže određeni pragmatički učinak te se pretpostavlja da će njima biti aktivirane strategije neuljudnosti. S obzirom na rodnu neravnopravnost u hrvatskom jeziku (tj. bogatiju morfosintaksu i pragmatiku načina imenovanja ženskih osoba) očekuje se potvrda rodne različitosti i jezične agresije u promatranim diskursima.