Jezičke osobitosti ktitorskog natpisa zetskog episkopa Neofita

Abstract

U pogledu ktitorskog natpisa zetskog episkopa Neofita ovim radom predočit će se međusobno prožimanje staroslavenskog i narodnog, crkvenoslavenske varijante ćiriličnih natpisa – bo­sansko-humske, zetsko-humske, ćirilične grafije i bosanične di­plomatske i epigrafske u početku svog razvoja. U fonološkom pogledu razmotrit će se osobine vokalizacije u ranoj fazi razvo­ja narodnog jezika na humskom tlu bosanskog i crnogorskog tipa, ponašanje poluglasa u konsonantskim grupama i njihovo moguće izjednačavanje te pojava protetskih vokala na počet­ku staroslavenskog leksema koji je intermedij pisarskih škola u srednjovjekovnoj tradiciji udaljavanja od ćirilskog kanonskog pravopisa i približavanju narodnim normama iskaza u funkciji crkvenoslavenskog bogoslužja. U tom pravcu razvoja jezičnih formulacija, koje se knjiški utvrđuju i razrađuju od staroslave­nizama, poslužit će nam ortografske title, oblici interpunkcije u humskome tekstu izjavnog tipa u razini dvolinijskog sustava bilježenja, načini pisanja brojeva u takvom grafijskom sustavu, grafema za pojedine ćirilične znakove, a prvenstveno skraćiva­nje morfoloških oblika riječi pri čemu će se uobličiti paralela kontinuiranog povijesnog razvoja jezičnog ustrojstva postojećih razina i oblasti proučavanja fonoloških redakcijskih obilježja nekad ujednačenog prostora s proizvoljnostima u pisanju i go­voru, odlikama narodnih crta unutar bogoslužja, klasičnog staro­slavenskog teksta, i službenih kodifikacija prvenstveno u planu ortografije, preko gramatičkih nastavaka u fazi oblikovanja na­rodnih leksema, do sintaksičkih pozicija i rasporeda građe riječi. Natpis je klesan na ploči od žućkastog pješčara s puknutom sre­dinom. Ploča se nalazila nad ulazom sv. Petra u selu Bogdašići­ma u Boki Kotorskoj.