Pitanje odmaka od novosadskog dogovora u Bosni i Hercegovini sedamdesetih godina prošlog vijeka

Abstract

Tragom teze da je činom osnivanja Instituta za jezik u Sara­jevu 1972. godine postavljen temelj institucionalnom pristupu jezičkoj politici i novijim lingvističkim istraživanjima u Bosni i Hercegovini, i to s naglašenom bosanskom, a ne nužno jugo­slavenskom orijentacijom, ovdje analiziramo neke bitne stavove izrečene u dokumentima o književnojezičkoj politici u Bosni i Hercegovini u vrijeme pred osnivanje Instituta za jezik u Sa­rajevu ali i nakon osnivanja Instituta, čime je Sarajevu nakon Beograda i Zagreba dodijeljen status posebnog jezičkog cen­tra, što nije bilo u skladu s principima na kojima se zasnivao Novosadski dogovor o zajedničkom jeziku koji se razvija oko dva centra, Beograda i Zagreba. Dodatno, zastupanje koncepta blagog i neosjetnog ali ipak dovoljno konkretnog odmaka od Novosadskog dogovora, ovdje propitujemo kroz čin pojavlji­vanja Pravopisnog priručnika 1972. godine u Sarajevu, što je pravopis koji je u tadašnjem filološkom žargonu bio (pre)poznat kao bosanski.