Osvrt na Njegoševo djelo u kontekstu vladavine Osmanlija
DOI:
https://doi.org/10.46584/lm.v10i2.289Ključne riječi:
Njegoš, islam, otpor okupaciji i nadreligijski Njegoševi pogledi, zloupotreba Njegoševog djela za velikodržavne (velikosrpske) ciljeveSažetak
Njegoš kao državnik, političar i diplomata iskazivao je stavove prema aktuelnom položaju balkanskih naroda pod turskom vladavinom. Osim u diplomatskoj i drugoj prepisci, te svoje poglede transponovao je u pjesničkim djelima. Njegoševi stavovi prema turskoj vlasti često nijesu objektivno analizirani u obimnoj literaturi o tome velikom crnogorskom stvaraocu, već su uopštavani i uzimani kao njegov (isključivi) odnos prema islamskoj religiji. Njegoševoj osudi metoda otomanske vlasti, kada je ona koristila religiju kao podsticaj i oslonac za invazione i osvetničke pohode, davano je značenje antagonizma prema islamskoj religiji. Nužno je naglasiti tu distinkciju koja je prisutna u Njegoševu pjesničkom oblikovanju tadašnjih aktuelnih balkanskih problema. Posebno je potrebno istaći razlike u Njegoševim odnosima prema tome pitanju, tj. njegov razvojni put od stavova koji su bili usmjereni kao neposredni podsticaji balkanskim narodima na oslobodilačku borbu − do onih njegovih misaono-filozofskih sažetaka o konfliktima u prirodi i društvenijem odnosima.