Kulturalno-antropološki aspekti hajdučkog naseljavanja južne Istre (1671.–1676.)

Sažetak

Naseljavanje hajduka u Puljštinu predstavlja karakterističnu epizodu organizirane kolonizacije, koja pruža detaljan uvid u vrlo kompliciran mehanizam takvih seoba i objašnjava uzroke mnogih neuspjelih pokušaja da se doseljenici smjeste u Istri. Iako su bili doneseni posebni propisi i izvršene opsežne pripreme, tijekom naseljavanja, smještaja i uklapanja pridošlica u istarske prilike pojavile su se mnogobrojne nesavladive poteškoće i brojne konfliktne situacije. O kratkotrajnom boravku hajduka u Istri, a posebice njihovom proslavljenom vođi Baji Nikoliću Pivljaninu, ima u povijesnoj literaturi prilično fragmentarnih podataka. Ta je epizoda svojom žestinom zadirala u mnoge suštinske probleme onodobne Mletačke Istre, počevši od pitanja agrara, privredne inicijative istarskog žiteljstva, organizacije obrane grada Pule i njegove okolice, suzbijanja krijumčarenja, gospodarskih i pravnih odnosa između Serenissime i njezinih podanika, pa sve do odnosa između starosjeditelja i novih stanovnika koji su u organiziranim i samoinicijativnim seobama naseljavali Istru. Nastojanje da se provede organizirana seoba hajduka u južnu Istru poticale su gospodarske, populacijske i diplomatske potrebe, ali su pritom pokretački motivi obiju strana bili dijametralno suprotni. S obzirom na zasluge koje su hajduci stekli dugogodišnjim ratovanjem u službi Venecije, Senat je bio spreman pružiti im privremeni povlašteni status, ali nije napuštao svoju osnovnu zamisao da hajduke što prije izjednači s ostalim pridošlicama.