Sklonidbeni uzorci prezimena zadarskoga područja u normi i uporabi

Sažetak

Određena kao stalna, nepromjenjiva i nasljedna, prezime­na nose značajke povijesno-geografskoga identiteta. Nastaju od različitih vrsta riječi i na različitim dijalektnim odnosno za­vičajnim idiomima pa njihova gramatička i leksička obilježja pokazuju određene specifičnosti u odnosu na standardnojezič­nu normu. Morfološka i morfosintaktička obilježja prezimena u jezičnim se priručnicima opisuju najčešće kada je riječ o stra­nim prezimenima, sklonidbi ženskih prezimena na -a, pisanju i sklonidbi dvorječnih prezimena. Nerijetko su prezimena odno­sno njihovi sklonidbeni uzorci problem govornicima hrvatsko­ga jezika. U ovome se radu raščlanjuju prezimena zadarskoga područja, tj. Zadarske županije, navode se njihovi sklonidbeni uzorci i specifičnosti u odnosu na standardnojezičnu normu te se pokušava utvrditi imaju li govornici hrvatskoga jezika poteško­ća s njihovom sklonidbom. Početna je pretpostavka istraživanja da su određena prezimena, s obzirom na geografski razmještaj, odnosno na njihovu zastupljenost izvornim govornicima hrvat­skoga jezika bliža i poznata stoga pri njihovoj sklonidbi manje odstupaju od norme nego pri sklonidbi manje zastupljenih odno­sno uže rasprostranjenih prezimena.